Geografski položaj

Vir je od Zadra udaljen 26 km, a morskim putom (do pristaništa) oko 15 NM. S kopnom je spojen preko Privlačkog gaza lučkim mostom od 1976. godine, čime je Vir postao sastavnim dijelom kopna. Na istočnom dijelu u Gazu smjestio se otočić Školjić, pokriven borovom šumom i dugačkom pješčanom plažom, koja čini posebnost. Otočić je sve donedavno bio spojen putom s Virom i za vrijeme oseka bio njegov sastavni dio. Otok Vir je jedan od 300 otoka i otočića zadarskog arhipelaga, odnosno jedan od 1186 otoka i hridi u hrvatskom Jadranu. Položen je u virskom moru u sjeverozapadnom dijelu Dalmacije. Dvadeseti je po veličini među hrvatskim otocima, a osmi u zadarskom arhipelagu. Nastavlja se na Privlački poluotok od kojega ga rastavlja 3m dubok i 300m širok Privlački gaz. Od otoka Paga na sjeveroistoku dijeli ga 0,7 nautičkih milja kanal Nove Povljane. Od sjevera prema zapadu i jugu okružen je otocima: Pagom, Maunom, Planikom, Olibom, Istom, Molatom, Sestrunjem, Rivnjom i Ugljanom.

Ima površinu 22,38 km , dužinu 10,12 km i najveću širinu 4,25 km. Obalna linija mu je 31,43 km. Zbog povoljnih dubina u virskom moru, uz Vir vode važni pomorski putovi prema Rijeci, Italiji, Zadru i jugu Hrvatske. Zbog tih morskih putova na zapadnom dijelu otoka podignut je svjetionik. Kroz kanal Nove Povljane za veće, a kroz Gaz za manje brodove, morski put vodi kroz Ninski i Ljubački zaljev i Ljubačka vrata (Forticu) u Velebitski kanal.

Prvo pisano spominjanje imena otoka Vira

Otok Vir se u povijesnim dokumentima prvi put spominje 1069. godine u Povelji kralja Petra Krešimira IV, poznatijoj pod nazivom Mare nostrum Dalmatikum (pisanom u prisustvu kralja Petra Krešimira IV Velikog u gradu Ninu) kojom se "naš vlastiti (kraljevski) otok koji se prostire u našem Dalmatinskom (hrvatskom) moru, a zove se Maun, kojem s istočne strane stere otok, koji se u hrvatskom jeziku zove Vir, daruje samostanu Sv. Krševana u Zadru.

Ime otoka

U spomenutoj povelji Vir se spominje imenom Ueru, odnosno Veru, za koji naziv znanstvenici pretpostavljaju staromediteransko podrijetlo, što znači pašnjak.


Vir danas

Današnji burni razvoj otoka Vira posljedica je njegovog povezivanja mostom i blizine Zadra, centra sjeverno-dalmatinske regije, te izgradnje ličke magistrale kojom je zadarski kraj približen kontinentalnom dijelu zemlje. Na predjelu od sela do mosta, na južnom, a potom i sjevernom dijelu otoka počinje intenzivna izgradnja kuća za odmor po veoma povoljnim uvjetima. Vir danas ima preko sedam tisuća kuća za odmor i u Ijetnim mjesecima po broju gostiju postaje turističkim gradom s mnogo kontrasta pa ga neki nazivaju "Otok suprotnosti". Na njemu se susrećemo s izvornim dijelovima prirode, goleti, pašnjaka do prekrasnih borovih šuma i drugog mediteranskog raslinja, obradivih vinograda, njiva i vrtova do neobrađenih polja, nizinskog dijela do kršovitih bregova nešto viših od stotinu metara, smještenih u lancu od jugozapadnog do sjeverozapadnog dijela otoka, od pješčanih plaža do kamenitih plaža, od niskih do strmih obala, od starih kuća mediteranskog tipa do najmodernijih vila suvremenih stilova gradnje, od kamenitih staza i makadana do asfaltnih prometnica, od potpuno mirnih starih naselja do dijelova gdje sve vrvi od života Ijudi i noćnog života mladih, od prepunih plaža do intimnih uvalica. Vir je postao administrativno središte otoka u svrhu unapređenja uvjeta življenja na otoku, kako autohtonog stanovništva tako i brojnih gostiju koji na njemu uživaju kroz cijelu godinu. Sadašnjem virskom stanovništvu (po zadnjem popisu 1991. godine Vir je imao 860 stanovnika) turizam je postao osnovna djelatnost. Virani se uz turističke djelatnosti bave pomorstvom, ribarstvom, poljodjelstvom, stočarstvom i zanatskim uslugama različitih struka, sve u funkciji turizma.

All Private

Turistička ponuda Vira isključivo je privatni smještaj u obiteljskim pansionima i iznajmljivanju soba, apartmana ili čitavih kuća za odmor, često s vlastitim sigurnim vezovima za brodove. Vir još nije mjesto velikih hotela. Restorani i kafići s terasama u hladu, konobe, disco-klub, domaći folklor te različite trgovine, ambulanta, Ijekarna, pošta, turistička agencija, mjenjačnice, iznajmljivanje brodica, bogata zelena tržnica i ribarnica te svakodnevna večernja Služba Božja za duhovnu okrjepu, ponudu čine kvalitetnijom i privlačnijom. Vir i Virani vam žele dobrodošlicu i pozivaju vas otkrivati i uživati u čarima našega "Otoka suprotnosti".

 

 
Otočka naselja

Do osamdesetih godina ovog stoljeća, stanovništvo je bilo okupljeno u istoimenom naselju (selu) Vir i dva zaseoka: Lozicama i Torovima (Stanovima). DanasVir nastanjuju, osim autohtonog hrvatskog stanovništva i mnogobrojni "vikendaši" u brojnim naseljima novoizgrađenim od sjevernog dijela Lozica, prema mostu na istoku, sve do ispod Torova na južnoj strani otoka.